Govorni poremećaji djece

Roditelji sve manje stignu popričati s djecom. Majke prosječno provode s djecom 30 minuta na dan, a očevi samo sedam minuta. Je li čudno što djeca kasno počinju govoriti?

"Sve više djece kasno počinje govoriti i ima vrlo oskudan vokabular", piše poljski časopis Wprost. Problem je u tome što "odrasli gotovo uopće s njima ne razgovaraju". Majke prosječno provode s djecom 30 minuta na dan, a očevi "samo sedam minuta". Zbog toga gotovo svako peto dijete "ima neki poremećaj u govoru koji je uzrokovan isključivo roditeljskim nemarom". Michał Bitniok, logoped i lingvist sa Šleskog sveučilišta, upozorava: "Ako se toj djeci na vrijeme ne pruži pomoć, govorni poremećaji mogli bi im stvarati probleme u školi, a i kasnije u životu."

'Tip iz ordinacije': Prvi posjet zubaru

Čitateljicu 10-mjesečnog djeteta sa 6 zubića zanimalo je kada dijete najranije može odvesti stomatologu te hoće li škripanje zubića ostaviti neke posljedice...

Posjet stomatologu se može obaviti i sada, no nije za očekivati da će biti potrebno učiniti bilo kakav zahvat. Inače, redoviti posjeti mogu započeti nakon godine dana. Škripaje zubima neće nanijeti neku posebnu štetu djetetovim zubićima, no ako se nastavi dulje vrijeme tada se može oštetiti caklina na kontaktnim površinama. Stoga je dobro redovito provoditi premazivanje zubića fluorom koji ojačava caklinu.

Neprikladni heroji

Tko su junaci videoigrica i filmova koje gutaju vaša djeca? A kad se igraju – igraju se s pištoljem u ruci? Heroizam koji banalizira smrt nekih drugih posebno je opasan za dječji um.

"Roditelji i učitelji su ti koji bi se trebali što je moguće više boriti protiv heroizma koji promiču filmovi i televizija kako se ne bi banaliziralo smrt", objašnjava Jornal do Brasil. Jedno istraživanje provedeno u Rio de Janeiru pokazuje da 10 posto svih kriminalnih radnji počine djeca mlađa od 13 godina. "To su djeca koja nose vatreno oružje, napadaju, sakate ili ubijaju svoje školske kolege i kriva su za seksualno zlostavljanje mlađe djece", stoji u članku. Psihijatar Alfredo Castro Neto kaže: "Kultura kakvu danas imamo, koja potiče na rivalstvo i prikazuje u filmovima da čovjek može ubiti kako bi dobio ono što želi, može samo povećati zbunjenost u umovima te djece." Preporučujući edukativne igračke umjesto vatrenog oružja, pedagog Josefa Pech kaže da je izuzetno važno pokazati djetetu da je ta "predodžba o heroju koji ubija sve redom nerazumna i nerealna te da oružje nije simbol statusa ili moći, nego prije sredstvo kojim se ubijaju ljudi".